Otvorenjem izložbe skulptura i minijatura Nedžada Ibrišimovića i izvođenjem predstave “Kuća bez vrata” započet će Dani Nedžada Ibrišimovića koji će trajati od 17. do 27. novembra 2021. Bosanskom kulturnom centru KS.
Ulaz je slobodan, a besplatne ulaznice za predstavu se mogu preuzeti na portirnici BKC-a.
Program koji će kroz nekoliko događaja obilježiti desetu godišnjicu od smrti ovog velikana bh. književnosti i umjetnosti, bit će svečano otvoren u srijedu, 17. novembra, u 19 sati u Galeriji BKC-a izložbom koju čine Ibrišimovićevi crteži, skulpture, te njegove knjige u raznim izdanjima. Isti dan, u 19:30 sati, u Velikoj dvorani bit će izvedena i predstava “Kuća bez vrata”, koja je nastala po motivima Ibrišimovićevih književnih djela.
Dramaturgiju i režiju predstave potpisuje ugledni bh. režiser i pisac Gradimir Gojer, a mladu glumačku postavu u predstavi, čine: Damir Mahmutović, Faruk Uščuplić, Alisa Brkić, Damir Altumbabić i Samina Mujkanović.
U sklopu Dana Nedžada Ibrišimovića, 27. novembra bit će također održano i književno veče posvećeno djelu ovog značajnog bh. pisca u okviru kojeg će biti održana projekcija posljednjeg intervjua sa Ibrišimovićem sa kojim je razgovarao Dževdet Tuzlić.
Radi se o programima koji su nedavno održani u JU BKC Tuzla i sa kojima će se ova Ustanova u novembru predstaviti publici u Sarajevu.
Ova teatarska, likovna i književna gostovanja predstavljaju prvi zajednički projekt u sklopu Sporazuma o saradnji koji su nedavno potpisali direktori javnih ustanova BKC KS i BKC Tuzla.
Na taj način će kompletan program Dani Nedžada Ibrišimovića (predstava “Kuća bez vrata”, izložba skulptura i književno veče posvećeno velikom bh. umjetniku) nakon Tuzle biti premijerno izveden i u Sarajevu.
Inspiracija za predstavu “Kuća bez vrata” dolazi od bogatog proznog djela akademika Nedžada Ibrišimovića. U predstavi se koriste tekstovi Ibrišimovićeve proze, poezije, ali i tekstovi pjesnika Rumija, te samog dramatizatora i reditelja teksta Gradimira Gojera. Predstava je bazirana na iskustvima dvije vrste teatra: poetskog i teatra apsurda. U predstavi dominira specifična vizija egzistencializma i specifične zapitanosti pred tajnama čovjekovog života. Đakometijevski intonirana scenografija Harija Ejubovića svojim pristupom oslobađa prostor u prvom planu za snažnu glumačku ekspresiju, a sama scenografija je umjetnički akt unutar ove predstave. Scenograf je Hari Ejubović, svjetlo je radio Husein Ahmetašević, a ton Muharem Ibišević i Ejub Junuzović. Producent na projektu je Hazim Mujčinović.
