Bosna i Hecegovina se ne moze podijeliti i svako ko to pokusa mora snositi ozbiljne posljedice, rekao je u nedjelju u Sarajevu prvi zamjenik visokog predstavnika Raffi Gregorian govoreci kao uvodnicar na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 na temu “Aktualna politicka situacija u BiH – Slijede li nove podjele?” Dok se u posljednje dvije-tri godine aktualni predsjedavajuci Predsjednistva BiH Haris Silajdzic odnosio prema Republici srpskoj kao prema neprijatelju BiH, premijer RS-a Milorad Dodik prijetio je otcjepljenjem ako se ne ispune njegovi cesto nejasni zahtjevi, ocijenio je Gregorian. Na nedavnoj posebnoj sjednici Narodne skupstine RS-a usvojene su rezolucija i informacija entitetskog predsjednika Rajka Kuzmanovica, a oba ova dokumenta direktno i indirektno spominju suverenitet RS-a i pravo na otcjepljenje. Pritom je Gregorian ukazao da se politicari iz RS-a cesto zale na preglasavanje u Parlamentarnoj skupstini BiH, gdje mogu biti preglasani samo ako su odsutni, dok su u Narodnoj skupstini RS-a preglasali predstavnike Bosnjaka i Hrvata, iako bi po Ustavu ovaj entitet trebalo da bude multietnican. Ovakva postupanja u RS-a su pracena stalnom kampanjom delegitimiranja medjunarodne zajednice i institucija BiH, a Dodik je cak javno “fantazirao” da ce se sukobiti s tenkovima NATO-a i proglasiti nezavisnost. Gregorian dalje navodi kako su direktni apeli na Dodika da se javno odrekne nezavisnosti samo rezultirali novom pricom o tome. Medjutim, njegove kolege u kontaktima s predstavnicima medjunarodne zajednice kazu da Dodik ne misli tako. Onda, smatra Gregorian, treba postaviti pitanje da li lazu njegove kolege ili Dodik laze javnosti. Iako je jasno da nema objektivnih prijetnji za RS, sto je Sulejman Tihic hrabro priznao na posebnoj sjednici NSRS-a, Dodik je u Silajdzicu nasao svoju “muzu”. To, medjutim, nije opravdanje za Dodikovo djelovanje, ali politicka neodgovornost u BiH ne poznaje granice, istice Gregorian. Prema njegovim rijecima, kao clan Predsjednistva BiH Haris Silajdzic je polozio zakletvu da ce postovati Ustav BiH, ali on putuje po svijetu i javno kritizira ustroj svoje zemlje, trazeci podrsku za svoje planove. “Nijedan od njih dvojice ne nudi izlaz ili put naprijed. Dok oni jedan drugom omogucavaju da se tako ponasaju, vazna pitanja se ne rade”, smatra Gregorian. Dok gotovo svi priznaju da se neki aspekti dejtonskog Ustava BiH moraju prilagoditi Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, ti aspekti imaju veoma malo veze s tim da li se Vijece ministara i Parlamentarna skupstina mogu nositi s ekonomskim pitanjima. Gregorian naglasava da je upravo “aprilski paket” ustavnih promjena nudio poboljsanja u radu Vijeca ministara i PSBiH u vezi sa navalom obaveza koje proisticu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruzivanju s EU-om. Prethodni saziv Vijeca ministara BiH uradio je veliki posao na poreznoj, pravosudnoj, obavjestajnoj i odbrambenoj reformi, uspjesno je pregovarao s EU-om i doveo je do prijema BiH u NATO-ovo Partnerstvo za mir, a sve je to dovelo da rasta bruto drustvenog proizvioda i stranih ulaganja. Gregorian zato smatra da Dayton nije problem, ni OHR. Dodik, Radmanovic i Radojicic stalno govore o tome da OHR treba da ode, ali ih Gregorian podsjeca da upravo oni nisu zavrsili svoj posao. “Ako zele da OHR ode, trebaju izvrsiti zahtjeve PIC-a. Za sva ta pitanja su moguca razumna rjesenja, a neka su cak i dogovorena prije vise mjeseci, pa cak i godina”, kazao je on. Kada bi bh. politicari pola te energije usmjeravali na provodjenje SSP-a ili priblizavanje NATO-u, vec bi bili na pola puta za ispunjenje tih ciljeva. Sve te izgubljene prilike se mjere u smislu nizeg GDP-a, manje stranih ulaganja i desetak hiljada radnih mjesta koja nisu otvorena. Revansizam, sovinizam i iredentizam su jasno prisutni u BiH. Iako su mozda privlaceni za neke, Gregorian smatra da su to samo instrumenti kojima se pojedini politicari cinicno sluze. Naprimjer, u vizijama za predstojece ustavne promjene Srbi traze nezavisnost, Hrvati treci entitet a Bosnjaci centralizirani drzavu. Nijedna od tih vizija ne govori o efikasnosti i relevantnosti, nego samo o teritoriji koju ce kontrolirati konkretne politicke stranke, a samim tim dolazi i ekonomska kontrola. Prema Gregorianu, politicke stranke svoje bogatstvo crpe iz dva elementa – svoga prisustva u upravnim odborima i menadzmentu javnih preduzeca i kontrolom nad gradjevinskim i poljoprivrednim zemljistem. “Njih vise zanima da dijele bogatstvo medju sobom, nego s gradjanima”, ocijenio je Gregorian, dodajuci da se tu ne radi o Daytonu, vec o politickom sistemu. “Tu je uzrok spora o drzavnoj imovini, to objasnjava zasto Dodik nece da saradjuje u drzavnim istragama o velikim projektima u RS-u i zasto Silajdzic insistira samo na svom planu za elektroenergetski sektor. To objasnjava zasto su Dodik i Silajdzic u septembru prosle godine postigli dogovor o policiji s teritorijalnom podjelom, to objasnjava zasto BH Telecom nije privatiziran i zasto neki politicari zele zadrzati njegove dionice, zasto kasni izgradnja Koridora 5-C, zasto je Marindvor jos u rusevinama…”, rekao je. Gregorian smatra da su vlade, opcine, kantoni i entiteti najveci zemljoposjednici u BiH, a od te kontrole gradjani nemaju nikakve koristi. Naprotiv, BiH je na posljednjem mjestu u regiji po konkurentnosti, a na prvom po korupciji. To je deprimirajuce, ali nije neizbjezno. Kao supervizor za Brcko, Gregorian kaze da je shvatio prirodu politicke kontrole nad ekonomijom. Zato je njegov cilj stvoriti sistem koji ce podrzavati vlasnistvo nad gradjevinskim i poljoprivrednim zemljistem i stvoriti efikasno trziste nekretnina. Najavio je da ce nakon konstituiranja nove vlasti i usvajanja budzeta za 2009. godinu, u januaru naredne godine Skupstini Distrikta Brcko ponuditi nacrt zakona o kontroli nad imovinom kako bi se stavila tacka na politicku kontrolu. On ocekuje otpor politicara takvoj reformi, jer direktno utice na njihove dzepove. “Ali to je neizbjezna reforma. Ako BiH zeli postati dio EU-a, ova reforma se mora provesti. Ova ce donijeti vecu realizaciji ekonomskog potencijala i rast standarda”, smatra Gregorian. On takodjer vjeruje da za privatizaciju zemjista u cijeloj BiH ne trebaju decenije, nego se ona moze provesti relativno brzo, a donijela bi trajne koristi gradjanima BiH. Na kraju izlaganja Gregorian je naglasio da su politicari u BiH dobri kada ljude plase suludim pricama dok kradu ono sto je preostalo, ali nisu u stanju da daju viziju buducnosti. (FENA)
