Foto: Fenomen u Papratnici kod Žepča – Kokoške Ružice Radoš spavaju na drveću

Poput kakvih ptica ili neobičnih vrsta koje obitavaju u prašumi, kokoške Ružice Radoš iz Papratnice „vinule su se u visine“ i kutak za miran san pronašle na neobičnom mjestu, u krošnji drveta, nedaleko od kokošinjca koji je za njih napravljen. U kokošinjac ne ulaze, a na drvetu im ne smetaju ni ekstremno niske temperature.

Neobičnu pojavu da koke nisu u kokošinjcu, Ružica Radoš iz Papratnice, primjetila je davno. Dok se komšijske koke smjeste i pripreme za spavanje, njene kokoške su bježale u krošnje drveća koje je bilo u ograđenom prostoru oko kokošinjca. Da bi ih odvikla od neobične navike odlučila je da posječe drveće, ali „nevoljama“ ni tada nije došao kraj.

– Čim smo posjekli drveće unutar ograde, počele su da se penju na obližnje drveće. Ostavila sam ih da tu spavaju jer je to njihov izbor – objašnjava Ružica Radoš.
Kaže da je bila zadivljena zimskim prizorima dok su koke drijemale na drveću opkovane snijegom i mrazom.

– Plašila sam se da će zbog zime uginuti ali ništa strašno se nije desilo. Bile su prekrivene injem i snijegom i u vrijeme najnižih temperatura, kada je bilo i -24 stepena one su uporno spavale na krošnji drveta. To je bio prizor za pamćenje, slika za neku razglednicu – kaže Ružica.

Da su se koke zasigurno nastanile na krošnji drveta uvjerila se i ekipa portala Zepce.Ba. Nije im smetala kiša i olujno nevrijeme koje je bilo u toku dok smo fotografisali domaće kokoši koje su svoj kutak za san izabrale na krošnji porodičnog imanja Ružice Radoš.

Marinko Đuzel, inžinjer stočarstva i suvlasnik Veterinarske stanice „Mia-Vet“ iz Žepča, smatra da je presudno što su koke od malena naviknute da spavaju na drveću. Kaže da je riječ o rasprostranjenoj vrsti „Gallus gallus domesticus“ ili domaća kokoš sa svojim podvrstama koja se u konkretnom slučaju vratila u svoj izvorni način preživljavanja.

– U vrijeme velikih hladnoća one svoju energiju troše na zagrijavanje tijela i tada je 70-80 procenata smanjena nosivost jaja. Optimalna temperatura za njih je između 18-25 stepeni Celzijusovih i one instinktivno bježe u visine drveća da bi se zaštitile od prirodnih neprijatelja – kaže Đuzel.

Vjeruje da bi bilo zanimljivo istražiti fenomen u Papratnici, ali da se ovakav način uzgoja koka ne praktikuje zbog mogućih rizika.

– Bilo bi zanimljivo provjeriti koje boje je ljuska jaja, koju težinu imaju, čime se hrane a moguće je da imaju kvalitetnu genetsku osnovu koja bi mogla poslužiti za uzgoj neke kombinirane pasmine – zaključuje Marinko Đuzel.

Pogledajte fotografije …

(C.U./Zepce.Ba)