Dosadašnji pokušaji liječenja Alzheimerove i Parkinsonove bolesti uglavnom su bili usmjereni na ublažavanje simptoma, bez mogućnosti liječenja uzroka bolesti. Samim tim i rezultati liječenja bili skromni i nisu mogli zaustaviti napredovanje bolesti. Danas, zahvaljujući otkriću ključne uloge tau proteina i poremećaja u strukturi mikrotubula, što se smatra glavnim uzrokom razvoja ovih bolesti, znanost otvara potpuno novi pristup – liječenje na nivou ćelijskih organela. Mikrotubuli su šuplji cilindrični proteini koji čine dio ćelijskog skeleta i, između ostalog, služe kao tračnice pomoću kojih se vrši transport tvari u ćeliju.
Novu nadu za oboljele predstavlja otkriće aktivnih biljnih supstanci koje mogu spriječiti deformaciju tau proteina i dovesti do stabilizacije mikrotubula. Time se priroda ponovo pokazuje kao nepresušan izvor lijekova, a medicini se otvara nada da će bolesti demencije konačno biti liječene na njihovom izvorištu.
Na kraju ovog teksta dat ćemo i pregled biljaka čije aktivne tvari možda??? mogu pomoći oboljelima od demencije. Glavni cilj ovog članka upravo je upoznati čitatelje s tim biljkama i njihovim potencijalom u borbi protiv ovih bolesti.
Tau protein i njegov uticaj na razvoj neurodegenerativnih bolesti
Tau protein je povezani protein ćelijskih organela zvanih mkrotubule koji se prirodno nalazi u nervnim ćelijama. Njegova osnovna uloga je stabilizacija mikrotubula, ili kako ih zovu „unutrašnjih šina“ neurona koje omogućavaju transport hranjivih materija, signalnih molekula i drugih važnih sastojaka duž nervnih vlakana.
Kada je tau protein u normalnom stanju, on održava neuronsku mrežu stabilnom i funkcionalnom. Problem nastaje kada dođe do njegovih abnormalnih hemijskih modifikacija, prije svega hiperfosforilacije – procesa u kojem se za protein veže previše fosfatnih grupa ( slika 1 ). U normalnim okolnostima uloga tau proteina je zaštitna i stabilizirajuća, dok poremećaji u njegovoj strukturi i funkciji pokreću niz procesa koji dovode do propadanja moždanih ćelija.
Razumijevanje uloge tau- proteina postalo je ključno u razvoju novih terapija za tretman Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Trenutno se ispituju lijekovi i cjepiva/vakcine koje ciljaju upravo abnormalni tau – proteina, s ciljem da se spriječi njegovo nakupljanje i širenje u mozgu. Iako još nema konačnog lijeka, fokus na tau protein otvara vrata preciznijem pristupu u liječenju i ranom prepoznavanju ovih bolesti.
Tau protein i Alzheimerova bolest
Kod Alzheimerove bolesti, hiperfosforilirani tau- protein gubi sposobnost da stabilizuje mikrotubule. Umjesto toga, on se nakuplja i formira neurofibrilarne spletove unutar nervnih ćelija. Ovi spletovi remete normalnu funkciju neurona i prekidaju komunikaciju između ćelija. Posljedica je progresivna degeneracija nervnog tkiva, što se klinički manifestuje kroz gubitak pamćenja, dezorijentaciju i kognitivni pad.
Tau protein i Parkinsonova bolest
Iako se Parkinsonova bolest prvenstveno povezuje sa akumulacijom drugog proteina, alfa-sinukleina, novija istraživanja pokazuju da tau-proten takođe može igrati ulogu. Abnormalni tau proteini nalaze se u određenim regijama mozga oboljelih od Parkinsonove bolesti i mogu doprinositi degeneraciji dopaminskih neurona, što uzrokuje karakteristične motoričke simptome – tremor, usporenost pokreta i ukočenost.
Postoje i dokazi da tau i alfa-sinuklein mogu međusobno djelovati, ubrzavajući proces neurodegeneracije.
Biljke kao izvor novih lijekova
Mada moderna farmakologija razvija lijekove koji ciljaju tau protein – bilo da sprečavaju njegovu hiperfosforilaciju, stabilizuju mikrotubule ili razgrađuju već nastale nakupine – sve više pažnje privlači i jedan novi pristup: korištenje aktivnih biljnih supstanci.
Prirodni spojevi iz biljaka pokazali su da mogu djelovati na različite tačke procesa koji vodi do deformacije tau proteina. Na primjer:
Resveratrol (iz grožđa i bobičastog voća) pokazuje potencijal u moduliranju signalnih puteva koji učestvuju u fosforilaciji tau proteina.
Apigenin i luteolin (iz kamilice, peršina i celera) imaju antiinflamatorna svojstva koja štite nervne ćelije od upale izazvane taloženjem patološkog tau proteina. Kurkumin (iz kurkume) može spriječiti agregaciju tau proteina i smanjiti oksidativni stres u neuronima.
Epigalokatehin galat (EGCG) iz zelenog čaja pomaže u razgradnji toksičnih nakupina proteina.
Bakozidi A i B iz biljke brahmi ( Bacopa monnieri ) koja raste u tropskim i suptropskim područjima Azije i Afrike djeluju kao antioksidansi i poboljšavaju protok nervnih impulsa, što doprinosi mentalnoj jasnoći i funkciji mozga.
Od biljaka koje se koriste kao dodatna terapija, naročito kod Alzheimerove bolesti, treba spomenuti matičnjak i lavandu. One ne liječe samu bolest, ali mogu ublažiti prateće simptome: nesanicu, nemir, tjeskobu, promjene raspoloženja.
Istraživanja o korištenju biljaka u liječenju neurodegenerativnih bolesti još uvijek su u ranoj fazi, ali pokazuju da su biljke ponovo potvrđene kao nepresušan izvor ljekovitih tvari. Njihove aktivne supstance mogu postati temelj novih lijekova ili dodataka koji bi pomogli u prevenciji i liječenju tauopatija.
Ako buduća istraživanja potvrde ove rezultate, liječenje bolesti povezanih s tau proteinom moglo bi se proširiti sa klasičnih farmaceutskih lijekova na kombinovane terapije koje uključuju i prirodne biljne spojeve. To bi značilo ne samo novu nadu za oboljele od demencije, nego i značajan pomak u medicini i ponovo usmjeravanje pažnje na moć prirode u potrazi za lijekovima.
Važna napomena:
Nuspojave se najčešće javljaju kod prekomjernog doziranjailiinterakcija s lijekovima (posebno kod pacijenata koji već uzimaju terapiju za srce, pritisak ili razrjeđivanje krvi).
Stariji ljudi (populacija kojoj se ove biljke najčešće preporučuju) su osjetljiviji na interakcije.
Prije uvođenja biljka u liječenje neurodegenerativnih bolesti treba voditi računa o mogućoj inerakciji između lijekova I aktivnih tvari iz spomenutih biljaka.
Standardni lijekovi za demenciju su:
• Inhibitori acetilholinesteraze → donepezil, rivastigmin, galantamin
• NMDA antagonist → memantin
Zbog toga ćemo dati i pregled biljaka za osobe sa demencijom uz korištenje standardnih lijekova za demenciju : donepezil, rivastigmin, galantamin, memantin)
Sigurno korištenje uz lijekove
• Matičnjak (Melissa officinalis) – smiruje, pomaže kod nesanice i anksioznosti
• Lavanda – umiruje, može olakšati spavanje
• Aronija – antioksidans, povoljno djeluje na krvne žile
• Borovnica, ribizla – dobra za cirkulaciju i pamćenje
Koristiti oprezno
• Ginko biloba – može pomoći pamćenju, ali povećava rizik od krvarenja (posebno s aspirinom ili varfarinom)
• Brusnica – korisna za mokraćne infekcije, ali pojačava djelovanje varfarina
• Ginseng – može povisiti krvni pritisak i izazvati nesanicu
Izbjegavati koristiti uz spomenute lijekove
• Žalfija (kadulja) – u većim dozama štetna za mozak i može izazvati napadaje
• Ružmarin – povisuje pritisak i pojačava nervnu razdražljivost
