SAD u nedjelju su presle na ljetno racunanje vremena, pomicuci kazaljke jedan sat unaprijed, tri sedmice ranije nego sto je uobicajeno, a u tom rezimu trebale bi ostati do 4. novembra, sedmicu duze nego inace, cime ce se, kako planiraju, ostvariti znatne energetske i druge ustede.
Dodatne cetiri sedmice u kojima ce se jedan sat dnevnog svjetla prebaciti s jutra prema veceri trebao bi, prema ocekivanjima strucnjaka, smanjiti potrosnju goriva i potraznju za elektricnom energijom na vrhuncu potrosnje u ranim vecernjim satima.
Prosirenje ljetnog racunanja vremena naislo je na odobravanje, kao i na protivljenje Amerikanaca, zavisno o tome koliko im ono remeti ustaljeni ritam ili utice na poslovanje.
Radnicima u javnom prometu, koji se u svakom slucaju dizu jako rano, od pocetku su prema toj ideji iskazivali odbojnost, dok u policiji, naprimjer, misle kako bi ona cak mogla smanjiti stopu kriminaliteta. Farmeri ce izgubiti dragocjeni sat rada u zoru.
Avioprijevoznici su negodovali uz argument da ce im ta promjena poremetiti medjunarodne redove letenja i jos ih vise udaljiti od uskladjenosti s Evropom, te im donijeti milione dolara gubitaka.
Promjena bi mogla donijeti neugodnosti s promjenom vremena u kompjuterima i drugim elektronskim uredjajima koji su programirani za prelazak na ljetno vrijeme tri sedmice kasnije, ali strucnjaci kazu kako ne ocekuju vece teskoce.
Jedan od pokrovitelja zakona iz 2005. kojim je Kongres odobrio prosirenje ljetnog racunanje vremena, demokratski kongresmen Ed Markey, istice kako ce ustede u potrosnji energije u iducih 13 godina donijeti smanjenje emisije staklenickih plinova u SAD-u za 10,8 miliona metrickih tona, prema studiji Americkog vijeca za energetski djelotvorno gospodarstvo.
Godisnja emisija staklenickih plinova u SAD-u, prenosi Hina, samo je u 2004. iznosila 5,9 milijardi metrickih tona.
(FENA)
