Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine je poslovne interese banaka stavila ispred stavova Vlade FBiH, zaključaka sa zajedničkog sastanka u Vladi FBiH i, što je najvažnije, interesa građana, čiji je budžet direktno ili indirektno oštećen mjerama poduzetim uslijed pandemije koronavirusa.
Na sastanku održanom 13. marta u sjedištu Vlade FBiH, kojem su prisustvovali premijer Fadil Novalić, predstavnici Udruženja poslodavaca FBiH, Agencije za bankarstvo FBiH i banaka koje posluju u FBiH, najavljeno je uvođenje moratorija, odnosno odgode plaćanja kredita “za sve fizičke i pravne osobe koje su pogođene ekonomskim efektima izazvanim koronavirusom”.
Da će se moratorij odnositi na sva fizička lica koja to žele, potvrdili su premijer Fadil Novalić i predsjednik Udruženja poslodavaca Adnan Smailbegović, a Agenciji za bankarstvo i bankama je ostavljen prostor da dodatno usaglašavaju stavove s ciljem efikasne primjene mjera i podrške privredi i građanima.
Međutim, Upravni odbor Agencije za bankarstvo FBiH je 21. marta donio odluku da će, kada su u pitanju fizička lica, banke i nedepozitne finansijske institucije “postupati na osnovu vlastite procjene, dokumentacije i informacija o ugroženosti pojedinačnih klijenata i grupa klijenata”. Dakle, mogućnost korištenja moratorija neće imati svi građani, već samo oni za koje banke procijene da su “ugroženi”.
S obzirom da je i nakon ove odluke premijer Novalić insistirao na tome da se moratorij odnosi na sva fizička lica, osim za one koji ga ne žele koristiti, najavljeno je dodatno pojašnjenje. Umjesto predstavnika Agencije, na konferenciji za medije u četvrtak se obratila Sanela Pašić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja banaka BiH. Pašić je izjavila da će banke u narednim danima definirati odluke u okviru kojeg je postavila Agencija za bankarstvo FBiH.
– Intencija ovog okvira jeste da se pomogne onima kojima je to potrebno, koji su ostali bez sredstava za plaćanje kredita – pojasnila je Pašić.
Dakle, banke će samostalno utvrditi “kome je potrebna” odgoda u plaćanju rata kredita, odnosno da će se ta mogućnost odnositi na one koji su “ostali bez sredstava za plaćanje kredita”, što znači da se moratorij neće odnositi na sve građane. Onima čija su primanja umanjena, čiji je supružnik ostao bez posla i svima onima koji su izloženi većim troškovima uslijed pandemije, a čiji kućni budžet u ovim okolnostima ne može pratiti ranije obaveze, je, odlukom Agencije za bankarstvo FBiH i banaka, uskraćena mogućnost korištenja moratorija.
U međuvremenu se oglasila i Agencija za bankarstvo, iz koje poručuju da su odluku donijeli nakon “kontinuiranog praćenja i analize dostupnih informacija i podataka”. Ističu da banke, mikrokreditne organizacije i lizing društva mogu provoditi više vrsta posebnih mjera, a to su:
– Moratorij, odnosno odgoda u otplati kreditnih obaveza, uvođenje “grace” perioda za otplatu glavnice kreditnih obaveza u slučaju kredita koji se otplaćuju anuitetno na period od najduže šest mjeseci, produženje krajnjeg roka za otplatu kredita koji se otplaćuju anuitetno, produženje roka dospijeća kredita sa jednokratnim dospijećem, uključujući i revolving kredite i prekoračenja po transakcionim računima na period od najduže šest mjeseci, pri čemu bi klijenti tokom tog perioda mogli koristiti i dio izloženosti koji je bio neiskorišten na dan modifikacije, odobravanje dodatnog iznosa izloženosti za potrebe prevazilaženja njegovih trenutnih poteškoća sa likvidnošću, druge mjere koje banka poduzima u cilju olakšanja servisiranja kreditnih obaveza klijenta i uspostave održivog poslovanja klijenta.
Banke su, tvrde, obavezne da odobre jednu od posebnih mjera ili modalitet više posebnih mjera.
– Dakle, pravo na posebne mjere mogu ostvariti samo klijenti koji su direktno ili indirektno pogođeni vanrednim okolnostima izazvanim virusnim oboljenjem COVID-19 – navodi se u saopćenju Agencije za bankarstvo, te dodaju:
– Klijenti banke koji neometano ili u neznatno manjem obimu obavljaju svoje poslovne aktivnosti i ostvaruju prihode u istom ili neznatno manjem iznosu u odnosu na stanje prije nastupanja vanrednih okolnost nemaju pravo na pogodnosti iz odluka Agencije, niti im iste banka, MKO ili lizing društvo mogu odobriti u kontekstu odluka o privremenim mjerama.
Dakle, Agencija potvrđuje da se moratorij ne odnosi one osobe kojima banka procijeni da su njihova primanja smanjena u “neznatno manjem iznosu”. Šta je za Agenciju i banke “neznatno manji iznos”, nije utvrđeno.
S obzirom da Agencija za bankarstvo i banke ignoriraju stav Vlade FBiH i javnosti, Klub zastupnika Saveza za bolju budućnost (SBB) u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH je uputio zahtjev Vladi FBiH i Agenciji za bankarstvo da “odmah uvedu potpuni moratorij na otplatu kredita i lizinga za pravna i fizička lica minimalno na tri mjeseca”.
– Agencija za bankarstvo je obznanila odluke o moratoriju i pojašnjenje s naznačenim mjerama i uz navode da se to odnosi samo na one klijente koji su direktno ili indirektno pogođeni vanrednim okolnostima. To znači da se ostavlja mogućnost bankama i lizing društvima da procjenjuju ko je ugrožen i ko nije, odnosno da moraju ući u komunikaciju sa svakim klijentom da vide koju od predloženih mjera da servisiraju. Takav način za primjenu moratorija nije dobar jer u konačnici ostavlja mogućnost kreditorima da odlučuju kome će od fizičkih lica omogućiti neku od mjera ili kome će od pravnih lica omogućiti korištenje neke od mjera – navodi se u obrazloženju Kluba zastupnika SBB-a.
Uprkos opravdanosti zahtjeva, vrijedi istaknuti da je na čelu Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić, kadar SBB-a, baš kao što su kadrovi te stranke i u Vladi FBiH.
Agencija za bankarstvo FBiH je, podsjetit ćemo, institucija koja krije imena svojih uposlenika i iznose njihovih primanja, a njen Upravni odbor čini pet članova koje na prijedlog Vlade FBiH imenuje Parlament FBiH. Upravnim odborom predsjedava Ljerka Marić, a informacije o sastavu tog Upravnog odbora i njihovim aktivnostima su prava misterija.
Ukoliko bi se moratorij odnosio na sva fizička lica koja to žele, takva odluka svakako ne bi ugrozila likvidnost banaka, koje u Centralnoj banci BiH “drže” oko 5,5 milijardi KM. Na obavezne rezerve se odnosi 2,7 milijardi KM, dok banke “dobrovoljno” drže 2,8 milijardi KM, što je i više nego dovoljno za normalno funkcioniranje banaka u periodu moratorija.
Da je moratorij na otplatu kredita korisna i provodiva mjera, potvrđuju primjeri iz susjednih država, poput Srbije i Crne Gore, u kojima je odgoda otplate kredita omogućena svim fizičkim licima.
