SJEDINJENE AMERIČKE DRZAVE u nedjelju obiljezavaju četvrtu godisnjicu terorističkih napada izvedenih 11. rujna 2001. u drukčijim okolnostima nego dosad, suočeni s posljedicama nove nacionalne tragedije izazvane uraganom Katrina, u ozračju otvaranja prema svijetu i sukobu interesa koji ometaju ponovnu izgradnju Svjetskog trgovinskog centra. New York ce u nedjelju obaviti vec uobičajeni ritual koji se sastoji od minute sutnje u 8.46 po mjesnom vremenu (vrijeme udara zrakoplova u prvi toranj WTC-a) i svečanog čitanja imena gotovo tri tisuce poginulih. Jedna od novosti bit ce manifestacija “Hod za slobodu” (Freedom Walk) u organizaciji Pentagona u Washingtonu u čast američkih vojnika u Iraku, koju kritičari smatraju propagandnim potezom Bushove administracije. Uragan Katrina, koja je pokazala sve slabosti američkog drustva spram velikih kataklizmi, uz slike kaosa i napustenosti iz poplavljenog New Orleansa, u kojem prezivjeli danima čekaju na spas, iz sjecanja je izvukla osjecaj američke ranjivosti, zanemaren nakon 11. rujna 2001. I kritičari i pobornici američkog predsjednika Georgea W. Busha glasno se pitaju kamo su otisle milijarde dolara utrosene u civinu zastitu nakon napada al-Qaide na New York i Pentagon. “Ako nam se sustav pokazao tako losim kad nije bilo neprijatelja, kako ce se onda savezne, drzavne i lokalne vlasti suprotstaviti terorističkom činu za koji se nece znati unaprijed?”, upitala se republikanska senatorica Susan Collins. Ministarstvo za domovinsku sigurnost, stvoreno nakon napada 11. rujna radi vece sigurnosti Amerikanaca, u velikoj je mjeri zakazalo u svojoj zadaci vec na prvom velikom ispitu. “Vec prije mjesec dana, prije Katrine, rekao sam kako trebamo stvoriti sustav za upozorenje i sposobnost reakcije koji ce biti bolji od onog sto imamo danas”, kazao je ministar za domovinsku sigurnost Michael Chertoff. Novost u obiljezavanju ove godisnjice bit ce i činjenica da ce se, nakon razdoblja potpune posvecenosti sebi, Amerikanci 11. rujna sjetiti i drugih koji su se nasli na udaru terorizma. U trenucima kad cijeli svijet pruza ruku SAD u borbi s posljedicama uragana, Washington zeli “odati počast drugim zemljama u borbi protiv terorizma”, rekao je glasnogovornik Bijele kuce Sean McCormack. “Zelimo pokazati kako se protiv terorizma borimo svi zajedno, jer on ne postuje granice, religije ni ideologije”, pojasnio je. Zato ce se na svečanosti obiljezavanja 4. godisnjice napada na SAD spomenuti i srpanjski napadi na London (52 mrtva, 700 ranjenih) i Sarm el-Seik (70 mrtvih) te napad na Bali u kojem su 2002. poginule 202 osobe. Američka administracija pokusava uljepsati vlastitu sliku, koju je ratom u Iraku i opcenito krajnje jednostranom vanjskom politikom za prvog Bushovog mandata strahovito pogorsala u cijelom svijetu, a zahvalnost koju izrazavaju američki duznosnici zbog suosjecajnosti svijeta s tragedijom Nerw Orleansa, pokazuje zadovoljstvo zbog izlaska iz izolacije. No, ceremoniju ce istodobno opterecivati činjenica da četiri godine poslije rusenja WTC-a njegova ponovna izgradnja nije ni počela, sto ukazuje na duboki raskol u interesima, čemu je Wall Street Journal posvetio nedavni uvodnik pod naslovom “Kraj jednog sna”. Obnova “simbola demokracije i američkog načina zivota”, zacrtana odmah nakon napada 11. rujna u strahovito emocionalnom ozračju, dosad je nekoliko puta neuspjesno započinjana, pretvorivsi san u nocnu moru. Prije vise od godinu dana, na proslogodisnji američki Dan nezavisnosti 4. srpnja, na svečanosti prepunoj domoljubnih simbola, gradonačelnik New Yorka George Pataki na mjestu na kojem su nekad stajali “blizanci” postavio je kamen temeljac “Tornja slobode”, građevine koja bi bila jos visa od dviju srusenih 11. rujna. “Neka ovaj Toranj slobode” pokaze svima da se ono sto su nasi neprijatelji htjeli unistiti – nasa demokracija, nasa sloboda nas način zivota – uzdize jos vise nego prije”, rekao je tad Pataki. No, odonda nije učinjeno doslovno nista na gradilistu, a projekt tornja morao je biti podvrgnut potpunoj reviziji, jer je njujorska policija u svibnju ukazala na činjenicu da bi novoj građevini opasno mogao nastetiti vec kamion-bomba. Sama činjenica da tako ozbiljna pogreska dotad nije ustanovljena i ispravljena govori o snazi katkad potpuno suprotstavljenih interesa svih koji su uključeni u projekt obnove nebodera. HINA (Index.hr)
