UMRO PAPA!

Veceras, 02.04. 2005. godine u 21:37h je preminuo Papa Ivan Pavao II. Ivan Pavao II. 264. je papa, odnosno 263. Petrov nasljednik, a za rimskog je biskupa izabran 16. listopada 1978. godine. Karol Jozef Wojtyla rodjen je u Wadowicama, gradu 50-ak kilometara udaljenom od Krakova, 18. svibnja 1920. Bio je drugo od dvoje djece Karola Wojtyle i Emilie Kaczorowske. Nakon zavrsetka studija na visoj skoli “Marcin Wadowita” u Wadowicama g. 1938. Karol se upisuje na sveuciliste Jagiellonian u Krakovu. Kada su nacisti g. 1939. zatvorili sveuciliste mladi je Karol (od 1940. do 1944.) radio u kamenolomu, a potom u kemijskoj tvornici “Solvay” kako bi zaradio za zivot te izbjegao deportaciju u Njemacku. Osjetivsi poziv na svecenistvo od 1942. pohadja u tajnosti predavanja na Teoloskom fakultetu Sveucilista Jagiellonian kao bogoslov Krakovske nadbiskupije. Istodobno, jedan je od promicatelja “Rapsodijskog kazalista” koje je takodjer djelovalo u tajnosti. Nakon rata nastavlja studij na krakovskoj bogosloviji, koja je ponovno otvorena i Teoloskom fakultetu Sveucilista Jagiellonian sve do svog svecenickog redjenja u Krakovu 1. studenoga 1946. Poznavajuci Wojtyline iznimne sposobnosti i darovitost tadasnji krakovski nadbiskup kardinal Adam Stefan Sapieha Wojtylu salje na daljnji studij u Rim, gdje postize doktorat iz teologije (1948.) s tezom o nauku vjere u djelima sv. Ivana od Kriza. Godine 1948. vraca se u Poljsku gdje obavlja sluzbu kapelana u Niegowicu, a potom studentskog kapelana u zupi Sv. Florijana u Krakovu. Kasnije postaje profesorom moralne i eticke teologije na krakovskoj bogoslovi i Teoloskom fakultetu u Lublinu. U 38. godini zivota Wojtyla postaje najmladji poljski biskup. Za biskupa je zaredjen 28. rujna 1958. u katedrali u Krakovu. Sest godina kasnije, u tijeku odrzavanja Drugog vatikanskog koncila, 13. sijecnja 1964. papa Pavao VI. imenuje ga krakovskim nadbiskupom. Pavao VI. kreira ga i kardinalom 26. lipnja 1967. Kao nadbiskup sudjelovao je na Drugom vatikanskom koncilu (1962. – 1965.) pruzivsi vazni prinos u izradi konstitucije “Gaudium et spes”. Kardinal Wojtyla sudjelovao je takodjer na pet skupstina Biskupskih sinoda prije svoje papinske sluzbe. Papa Pavao VI. umire u svome ljetnikovcu u Castel Gandolfu 6. kolovoza 1978. Nasljedjuje ga, ali samo na 33 dana, kardinal Albino Luciani koji uzima ime Ivan Pavao I. Ivan Pavao I. umire u noci s 28. na 29. rujna 1978. te se vec 14. listopada otvara nova konklava. Dva dana kasnije, 16. listopada, Karol Wojtyla izabran je za Papu. Nakon punih 455 godina izbor je pao na ne-Talijana, prvog slavenskog papu u povijesti. Karol Wojtyla uzeo je ime trojice svojih prethodnika – Ivan Pavao II. Ubrzo nakon izbora za Papu Ivan Pavao II. pokazao je kako ce njegova sluzba biti u znaku velikih promjena. Od papinskog protokola u koji je uveo mnoge novine do snazne pastoralne zauzetosti koja se najistaknutije odrazavala u njegovim apostolskim putovanjima. Nesto vise od tri mjeseca nakon sto je izabran za papu krece na svoje prvo putovanje na kojem je posjetio Meksiko. Nedugo zatim objavljuje i svoju prvu encikliku “Redemptor hominis” (“Otkupitelj covjeka”). Te 1979. godine na opce audijencije, na kojima su se okupljala mnostva vjernika, uvodi kateheze iz odredjene tematske cjeline. Ubrzo je posjetio i svoju domovinu, koja ce biti ukupno osam put odrediste njegovih putovanja. Papa te godine na Veliki petak ispovijeda vjernike u bazilici Sv. Petra u Vatikanu te prvi put u povijesti saziva opcu savjetodavnu skupstinu kardinalskog zbora koja nije imala za cilj izbor pape. Na blagdan Gospe Fatimske 13. svibnja 1981. na Trgu Svetog Petra u Vatikanu na papu Ivana Pavla II. izvrsen je atentat. Na Ivana Pavla II. pucao je Turcin Ali Agca, tesko ga ranivsi. Papa je zadrzan u bolnici na lijecenju puna tri mjeseca, a bolnicu je napustio sredinom kolovoza. Godinu dana nakon atentata Papa je posjetio portugalsko svetiste Gospe Fatimske, gdje je izrekao cin posvecenja i predanja svijeta Bezgresnom Srcu Marijinu. Godine 1984. tijekom svoga 21. apostolskog putovanja na kojem je boravio u vise dalekoistocnih zemalja proglasio je svetima vise od stotinu korejskih mucenika. Bilo je to, nakon vise od 600 godina, prvo proglasenje svetima izvan Rima. U listopadu 1986. u rodnom gradu sv. Franje Asizu Papa je predvodio Svjetski molitveni susret na kojem su se okupili predstavnici najznacajnijih monoteistickih religija. U jeku velikih drustveno-politickih previranja u Istocnoj Europi 1989. godine Papi u povijesni sluzbeni posjet dolazi predsjednik Vrhovnog sovjeta SSSR-a Mihail Gorbacov. U tome razdoblju dolazi do uspostave diplomatskih odnosa izmedju Svete Stolice i zemalja europskog Istoka. U sijecnju 1992. Sveta Stolica priznaje Hrvatsku, a ubrzo su uspostavljeni i diplomatski odnosi izmedju Hrvatske i Svete Stolice. Dvije godine kasnije, u rujnu 1994. Papa boravi u prvom posjetu Hrvatskoj. U listopadu 1995. Papa je posjetio sjediste Ujedinjenih naroda u New Yorku gdje je, na UN-ovoj opcoj skupstini, odrzao znameniti govor u povodu 50. obljetnice utemeljenja te organizacije. Iduce godine, 1996., zapocinje trogodisnja priprava za proslavu Velikog jubileja dvijetisucite godine Otkupiteljeva rodjenja. Na svom 97. apostolskom putovanju u svibnju 1996. Papa je posjetio Sloveniju, a u travnju iduce godine Bosnu i Hercegovinu. Godine 1998. Papa je posjetio Kubu i ondje se susreo s Fidelom Castrom. Iste godine u listopadu boravi u drugom posjetu Hrvatskoj, prigodom kojeg je u Mariji Bistrici proglasio blazenim slugu Bozjega kardinala Alojzija Stepinca. Simbolicnim cinom otvaranja Svetih (jubilejskih) vrata 24. prosinca 1999. zapoceo je Veliki jubilej 2000. Otvaranje Svetih vrata na bazilici Svetog Pavla izvan zidina 18. sijecnja imalo je snazno ekumensko obiljezje. Prvi put u povijesti na svecanosti otvaranja Svetih vrata bili su prisutni predstavnici 23 krscanske Crkve. U godini Velikog jubileja Papa je pohodio Egipat te tjedan dana proboravio u Svetoj zemlji. Samo u Svetoj godini Papa je proglasio svetima 148 blazenika, a blazenima 54-ero slugu Bozjih odnosno ukupno 202 blazenika i sveca. Uz jubilejsku godinu objavljeno je cak pet Papinih dokumenata. Nakon teroristickih napada od 11. rujna 2001. godine Papa poziva katolike na dan posta za mir a predstavnike religija svijeta na Dan molitve za mir u svijetu u Asizu. Tijekom 2002. Papa je u niz navrata pozivao na mir na Bliskom istoku gdje je doslo do nove eskalacije sukoba. Na pocetku dvadeset i pete godine svoje papinske sluzbe 16. listopada 2002. Ivan Pavao II. proglasava Godinu krunice i uvodi u najrasireniju marijansku molitvu na svijetu, krunicu pet novih otajstava koja je nazvao “otajstvima svjetla”. Pocetkom lipnja 2003. Papa je ponovno, po treci put, u Hrvatskoj gdje je posjetio Dubrovnik (6. lipnja), Osijek i Dzakovo (7. lipnja), Rijeku (8. lipnja) te Zadar (9. lipnja). U drugoj polovici lipnja 2003. posjetio je Bosnu i Hercegovinu i tom prigodom u Banjoj Luci proglasio blazenim slugu Bozjega Ivana Merza. Veljaca 2004. u Vatikanu je bila u znaku intenzivnih diplomatskih aktivnosti posvecenih irackoj krizi u kojima je Sveta Stolica izrazila svoju odlucnost da se ucine svi napori kako bi se pod svaku cijenu izbjegao rat. U povodu obiljezavanja 150. obljetnice proglasenja dogme o Bezgresnom zacecu Papa je 14. i 15. kolovoza hodocastio zajedno s bolesnicima u glasovito francusko marijansko svetiste Lurd. U poslijepodnevnim satima 14. kolovoza u papamobilu je predvodio procesiju s vise od 100.000 hodocasnika, bolesnika i svecenika u molitvi krunice, od Spilje ukazanja do bazilike Sv. Krunice. Bilo je to 104. i ujedno posljednje apostolsko putovanje pape Ivana Pavla II. U bazilici Sv. Petra u Vatikanu u nedjelju 17. listopada 2004. Ivan Pavao II. oznacio je pocetak Godine euharistije, u prigodi koje je i napisao apostolsko pismo “Mane nobiscum Domine” – “Ostani s nama, Gospodine”, a koja ce zavrsiti Sinodom biskupa u Rimu u listopadu 2005. godine. Pocetkom 2005. godine Papa je zbog gripe u dva navrata hospitaliziran. U tijeku drugog boravka u bolnici na Papi je 24. veljace izvrsen operativni zahvat traheotomije u kojem mu je u grlo stavljena cjevcica koja je Svetom Ocu olaksavala disanje. Nakon osamnaest dana provedenih u rimskoj bolnici Gemelli Papa se u nedjelju 13. ozujka vratio u Vatikan kako bi sudjelovao u obredima Velikog tjedna i proslavio svetkovinu Uskrsa.