Šira javnost je čini se ostala nijema na informaciju da je sedam flaširanih voda bakteriološki neispravno na tržištu FBiH. Prema izvještaju Zavoda za javno zdrastvo FBiH koji je proveo višemjesečni monitoring 70 flaširanih voda, utvrđeno je da veliki broj flaširanih voda na našem tržištu nije prošao postupak priznavanja od strane Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine i da subjekti u poslovanju sa hranom koji ove flaširane vode stavljaju na tržište nemaju Rješenje o priznavanju da je voda proizvedena, skladištena i stavljena u promet u skladu sa odredbama pomenutih pravilnika.
“33 posto analiziranih voda nije na Popisu priznatih prirodnih izvorskih, mineralnih i stolnih voda koje se stavljaju na tržište u Bosni i Hercegovini, što ukazuje da nisu prošli postupak priznavanja od strane Agencije za sigurnost hrane BiH u skladu sa zahtjevima čl. 7. – 12. Pravilnika o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama, odnosno nemaju Rješenje o priznavanju prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda”, navodi se u izvještaju.
Iako smo jučer zatražili više informacija od Federalne uprave za inspekcijske poslove, a danas i od Zavoda za javno zdravstvo ostali smo uskraćeni za najvažnije podatke. Koje vode su neispravne kao i da li je njihovo korištenje moglo naškoditi zdravlju stanovništva.
U telefonskom razgovoru iz FUZIP-a su za Patriju kazali da je informacija Zavoda uznemirila javnost, te da FUZIP ima samo dva inspektora, i da je Zavod trebao informaciju proslijediti i kantonalnim inspekcijama. Ni iz FUZIP-a nisu mogli otkriti kojih sedam voda je sporno, te su nas uputili na Zavod. Iako su obećali da će do kraja radnog dana oglasiti se saopćenjem to se nije dogodilo.
No, na upit Patrije iz Zavoda nisu imali šta reći bez obzira na uznemirenje javnosti. Zavod za javno zdravstvo nije odgovorio na sljedeća pitanja: Da li je riječ o sedam različitih flaširanih voda, da li ste odmah obavijestili nadležne inspekcije i Agenciju za sigurnost hrane BiH, da li je ta neispravnost mogla ozbiljnije utjecati na zdravlje stanovništva, o kojim vrstama bakterijama se radi i kojim proizvođačima?
Iz Izvještaja koji je objavljen na stranici Zavoda vidljivo je da je u 7 uzoraka utvrđeno prisustvo bakterija i to: Pseudomonas aeruginosa, Echerichia coli – fekalne koliformne bakterije (Escherichia coli) u 3 uzorka, fekalne streptokoke – u jednom uzorku pored Pseudomonas aeruginosa identifikovane su i fekalne streptokoke.
Utvrđeno je da je vrijednost jona manja ili veća od deklarisanih ili da se ne slaže sa vrijednostima originalne deklaracije.
Ono što je možda jedino pozitivno je da u analiziranim uzorcima flaširanih voda obuhvaćenim ovim monitoringom, nije zabilježeno prisustvo teških metala u koncentracijama većim od dopuštenih, te da je ambalaža odnosno plastika u granicama dozvoljenih vrijednosti.
Iako je Zavod imao obavezu da javnosti saopšti ove rezultate pitanje je kada su otkrili da su vode neispravne i šta su poduzeli. Ako je monitoring trajao od oktobra 2021. do septembra 2022. da li smo sve vrijeme pili neispravnu vodu. Da li je riječ o vodama koje se nalaze na policama svih tržnih centara, da li su domaće ili uvozne vode, ili neke pak koje se rijetko mogu naći i koje nisu prošle sve potrebne konstrole i dobile odobrenje Agencije za sigurnost hrane BiH.
Obaveza javnih institucija jeste da štite i javnost i da nijednu informaciju koja je od interesa javnosti, a posebno koja se tiče njihovog zdravlja, ne prešute bez obzira na eventualne posljedice za proizvođače domaće ili strane sasvim je svejedno.
Narednih dana sve odgovore morat će dati nadležne institucije, inspekcije, Agencija za sigurnost hrane, a najprije Zavod za javno zdravstvo FBiH.
PATRIA / Amra Vrabac
