Prethodne tri godine praćene su smanjenjem stranih investicija u Bosni i Hercegovini te usporavanjem ekonomskog rasta. Istražili smo da li će naredne tri godine biti drugačije te koje investicije možemo očekivati u periodu od 2015. do 2018. godine.
Prema podacima Centralne banke BiH tokom 2014. zabilježeno je 740 miliona KM što predstavlja rast od 66,3% više u odnosu na 2013. godinu. Gledajući pozitivni trend povećanja direktnih stranih ulaganja iz prošle godine te jačanje ekonomskog rasta u zemlji i regiji, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH (DEP) u dokumentu “Strateški okvir za BiH“ predviđa da bi u 2015. investicije mogle dostići nivo između 880 i 940 miliona KM. Ukoliko otpočne realizacija najavljenih energetskih projekata u Termoelektrane-Toplane Zenica ukupne vrijednosti 500 miliona KM i TE Ugljevik 3 ukupne vrijednosti od preko 1 milijardu KM investicije bi u ovoj godini mogle dostići i veći nivo.
Investicije 2016 – 2018.
Strane investicije u 2016. godini bi prema prognozama mogle iznositi od 980 miliona KM do 1,08 milijardi KM. Pored ulaganja u elektroenergetski sektor, značajnija strana sredstva bi mogla donijeti i ulaganja u autoputeve. U planu je izgradnja dijela autoputa na relaciji Doboj Jug – Žepče gdje bi se na bazi koncesije mogla osigurati potrebna sredstva u ukupnom iznosu od oko 380 miliona eura koja bi se sukcesivno u skladu sa izgradnjom dionica puta uplaćivala u narednom periodu, navodi DEP. Također je planirana izgradnja dijela autoputa Doboj – Vukosavlje gdje bi potrebna sredstva u iznosu oko 350 miliona eura bila obezbijeđena na principu javnog privatnog partnerstva.
Za 2017. godinu direktna strana ulaganja predviđaju se u iznosu od 940 miliona KM do 1,04 milijarde KM. Pored nastavka ulaganja u elektroenergetske objekte i dionice autoputeva, kao interesantan i moguće izvodiv projekat pojavljuje se ulaganje u Tvornicu cementa Banovići ukupne vrijednosti oko 400 miliona KM. Ako bi se prema planu na vrijeme pronašao strateški partner izgradnja bi bila završena do kraja 2017. godine odnosno početkom 2018. godine.
Direktna strana ulaganja u 2018. godini predviđena su u nešto nižem iznosu od 910 miliona KM do 1,01 milijardi KM. Ulaganja u elektroenergetski sektor su do 310 miliona KM uz nastavak ulaganja u izgradnju puteva. Do sada je potpisan sporazum Vlade RS i američke komanije NGP za istraživanje i izradu studije izvodljivosti hidropotencijala donjeg sliva rijeke Drine (HES Donja Drina sa hidroelektranama Kozluk, Drina 1, Drina 2 i Drina 3 ukupne instalirane snage 365 MW čija bi ukupna vrijednost investicije iznosila 1,3 milijarde eura). Također, postoji mogućnost početka projekta izgradnje TE Kakanj Bloka 8.
Iz Agencije za promociju stranih investicija u BiH (FIPA) su za Faktor.ba naveli i da se očekuju reinvesticije kompanija koje već uspješno posluju u BiH kao što su Meggle mljekara, Swisslion PI Trebinje, Sisecam soda Lukavac SSL i Holdina d.o.o. Sarajevo.
Šta žele investitori
U okviru svojih redovnih aktivnosti FIPA realizira i program podrške postojećim investitorima. Adekvatan tretman i suradnja sa postojećim investitorima su veoma bitni jer globalni pokazatelji ukazuju da preko 60 posto novih investicija upravo generiraju već postojeći investitori, navodi FIPA.
Da bi se privukao značajniji broj investitora, potrebno je da se donesu zakonski propisi kojim se produžio rok za podnošenje PDV prijava i plaćanje PDV-a do 20.- og u mjesecu. Nužno je i da se ubrza postupak zaključivanja sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze i dohodak.
FIPA smatra i da je potrebno definirati projekte od strateškog značaja kroz izmjene Zakona o politici stranih ulaganja ili drugim propisom u skladu sa ustavnim i zakonskim nadležnostima. Primjena elektronskog potpisa je također potrebna i treba ubrzati implementaciju relevantnih zakona koji su u nadležnosti Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
Paralelno s tim, važno je i usvojiti Strategiju za privlačenje stranih investicija u BiH što bi uz smanjenje korupcije dodatno povećalo strana ulaganja.
Strani investitori su kao jedan od problema navodili i radno zakonodavstvo koje uključuje i Zakon o radu. S obzirom na pozitivne reakcije domaćih poslodavaca i činjenicu da su odredbe Zakona usaglašene sa EU legislativom, očekivati je da će i reakcije stranih investitora biti pozitivne, navodi FIPA.
