Žene zaposlene u policijskim strukturama Bosne i Hercegovine svakodnevno svojim radom i zalaganjem pokazuju da ovaj posao mogu obavljati jednako dobro kao i njihove muške kolege. Ipak, žene u policiji do napredovanja ne dolaze često, te ih na rukovodećim pozicijama u BiH gotovo i nema.
Piše: Maja Nikolić, Diskriminacija.ba
Procenat policijskih službenica u BiH u blagom je porastu, ali su žene i dalje podzastupljene u svim policijskim strukturama, od lokalnog do državnog nivoa. Ukupan broj žena u policiji iznosi oko 14 posto, dok je zastupljenost žena sa visokim činovima tek oko 0,5 posto, navodi se u publikaciji „Braniteljice ljudskih prava u policijskim strukturama Bosne i Hecegovine Mehanizmi zaštite od diskriminacije“.
Iako se tradicionalno smatra da je posao u policiji „rezervisan“ za muškarce, žene koje su zaposlene u policijskom sistemu, svjedoče o brojnim uspjesima koje su postigle i zadovoljstvu koje im ovaj posao donosi.
Mirela Čebo u graničnoj policiji radi od 2010. godine. Dva puta je nagrađena za posebne ostvarene rezultate, a obavlja najteže poslove zapljene droge na graničnom prelazu u Bijeljini.
„Nakon završetka školovanja moj motiv je bio potražiti siguran i stalan posao. Prve tri godine svoga rada sam provela u jedinici granične policije, terenske kancelarije Istok, sa sjedištem u Višegradu. Nekoliko mjeseci sam provela u graničnoj policiji Zvornik, a od 2014. godine sam ovdje u terenskoj kancelariji Sjeveroistok Bijeljina“, kaže Mirela Čebo i dodaje da biti policajka nije baš jednostavno.
„Žena u policiji je obično izložena diskriminatornim mišljenjima, kako ne možemo da odgovorimo na određene zadatke i poslove na terenu i u sjedištu granične policije. Ja se s tim mišljenjem ne slažem“, kaže Čebo i objašnjava kako je svojim dosadašnjim radom pokazala suprotno.
„Ja to demantujem u svoje ime jer sam dva puta nagrađena za posebno ostvarene rezultate pri obavljanju poslova i zadataka. A to je potvrda da možemo sve.“
Motivaciju za ostanak u ovoj profesiji Mirela između ostalog vidi i u činjenici da čini društvo boljim i sigurnijim.
„Što se tiče napredovanja, na moju žalost nisam napredovala dovoljno. Ali u ovoj Jedinici za podršku i kontrolu i u Timu vodiča u kojem sam sad, nemamo mogućnost da napredujemo dalje od čina u kojem smo, a to je čin ‘starijeg policajca’. Zasigurno da postoji ta mogućnost da bih cijeli svoj radni vijek posvetila psima, dresuri i odgoju pasa“, kaže Mirela.
Najvrjednije nagrade od građana
Dragana Pantić je policijska službenica u sektoru za saobraćaj u MUP-u Tuzlanskog kantona već 18 godina. Završila je Fakultet za tjelesni odgoj i sport 2011. godine i Visoku trenersku školu za specijalne namjene.
„Žena policajac je jako težak, nezahvalan i stresan posao iz razloga što radimo u jako teškim vremenskim uslovima. Radite na niskim temperaturama, na visokim temperaturama. Radite s različitim profilima ljudi. Ovo je posao koji ne dozvoljava propuste niti greške“, kaže Dragana Pantić čija je trenutna motivacija da ostane na ovom poslu želja za daljim napredovanjem.
„Mi unutar našeg Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona imamo Udruženje ‘Mrežu policijskih službenica’, te uz veliku podršku našeg direktora i menadžmenta, kojima se i zahvaljujem, u narednom periodu imamo u planu ostvariti određene projekte koji će biti u interesu cijele naše zajednice i našeg ministarstva“, kaže Dragana Pantić.
Iako joj mnogi odaju priznanje za njen rad i zalaganje, Dragani su najvrjednije one nagrade koje dobije od građana.
„Često mi prilaze građani koje i ne poznajem, a oslovljavaju me po imenu i koji mi upućuju riječi podrške i hvale za način na koji ja obavljam svoj posao. Napomenula bih da kada posao obavljam ljeti sa službenim biciklom primam velike simpatije od strane djece. To je jako lijepo, da se stvara pozitivna i harmonična veza između policije i građana.“
Pozitivni primjeri napredovanja
Iako su još uvijek rijetki, ima i pozitivnih primjera napredovanja u policijskim strukturama. Amra Kapidžić je kao mlađa inspektorica u Ministarstvu unutrašnjih poslova počela raditi 2006. godine. Danas je inspektorica u Odjeljenju za seksualne delikte, maloljetničku delinkvenciju i nasilje u porodici MUP-a TK, te glasnogovornica Uprave policije TK. U svom radu često se susreće sa najtežim krivičnim djelima seksualnog zlostavljanja djece. Rezultati rada ovog odjela koji uglavnom vode žene među najboljima su. Amra Kapidžić nastoji stalno napredovati, a motivacija su joj, kaže nam, pravda i pravičnost.
„Ja sam oduvijek bila zainteresirana za kriminalističke nauke i onda sam odmah nakon završene srednje škole i upisala taj fakultet. Ja volim svoj posao i imam veoma korektan odnos sa svim kolegama i kolegicama. Također, postoji mogućnost napredovanja jer i ja sam sama napredovala. To uvijek zavisi od raspoloživih mjesta. U zadnjih par godina je veliki broj policijskih službenika otišao u zasluženu penziju i samim tim se otvorila mogućnost za napredovanjem. Žene napreduju u policiji, načelnica mog odjeljenja je žena. U sektoru od osam odjeljenja dvije su policijske službenice, a na konkursu kada sam i ja napredovala 50 posto policijskih službenika koji su napredovali su bile žene“, rekla je Kapidžić i dodala da su žene ravnopravne, te da se kroz njeno radno iskustvo pokazalo da svaki posao koji obavlja kolega inspektor ili policajac može obavljati i žena.
Upravo Amra Kapidžić u svom Odjeljenju za seksualne delikte, maloljetničku delinkvenciju i nasilje u porodici radi s najtežim krivičnim djelima u kojima su žrtve žene i djeca i to iz oblasti seksualnih delikata.
„Odjel ima veoma dobre rezultate, a koji su vezani za represivno djelovanje. Ukoliko se radi o pritvorskom predmetu u roku od 24 sata lice moramo predati tužiocu uz sve prikupljene dokaze i izvještaje“, kaže Kapidžić i dodaje da ovakav posao prati i određena težina.
„To je povezivanje poslovnog i privatnog života. Naime žene u policiji vrlo često moraju da rade prekovremeno, često moraju da rade u kasnim noćnim. Mi ne biramo kada ćemo zaprimiti prijavu i po zaprimljenoj prijavi moramo odmah djelovati. Posebno je to specifično u ovom odjelu, s obzirom da prikupljamo biološke tragove koji se ne smiju odlagati jer može doći do propadanja. Ali pored ovog represivnog djelovanja mi djelujemo i preventivno. Radimo edukativna predavanja u osnovnim i srednjim školama“, opisala nam je inspektorica Amra Kapidžić svoj posao.
