Poveži se putem

Religija

Kurban-bajram jača naše komšijske odnose, povećava međusobnu ljubav i razumijevanje

Objavljeno

-

Muslimani u svijetu u subotu, 9. jula, odnosno 10. zu-l-hidždžeta, 1443. h. g., dočekuju Kurban-bajram ili kako se u narodu još naziva Hadžijski bajram. Najznačajniji islamski praznik povod je za razgovor sa Džaferom ef. Gračićem, glavnim imamom Medžlisa Islamske zajednice Žepče, sa kojim smo razgovarali o značaju Kurban-bajrama i bajramskim običajima.
NR: Bliži nam se Kurban-bajram, jedan od najvećih blagdana muslimana. Koju poruku vjernicima ovaj blagdan donosi, posebno danas, u trenutku velikih političkih previranja i ratnih sukoba u pojedinim dijelovima svijeta?
GRAČIĆ: Nalazimo se u mjesecu zu-l-hidžetu, mjesecu Kurban ili Hadžijskog bajrama. On je jedan od četiri sveta mjeseca mira, u kojima je zabranjen svaki vid ratovanja, osim odbrambenog. Sama riječ „mir“ na arapskom jeziku se kaže „selam“ i iz tog korijena je izvedena riječ islam. Također, jedno od lijepih Allahovih imena je Selam, onaj koji daje mir, spas, …

Džafer ef. Gračić završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, a potom i, tadašnji, Islamski teološki fakultet. Na dužnost glavnog imama Medžlisa Žepče postavljen je 2017. godine, i do sada je dao veliki doprinos u radu MIZ Žepče. 

Nažalost, ovogodišnji Kurban-bajram dočekujemo u ozračju nemira, ratova na mnogim mjestima na zemlji, posebice u Ukrajini. Cijeli svijet je zabrinut i pod strahom od novog svjetskog rata, gdje postoji realan strah od upotrebe nuklearnog oružja.
Na osnovu svetih tekstova Islama (Kur'an i hadis), dužnost svakog čovjeka, a muslimana posebno, je da bdiju i da se žrtvuju za mir i to tako što će biti u stalnom procesu mirenja na sljedećim relacijama: mirenje unutar samoga sebe, između svojih želja i svojih mogućnosti, između svoje duše i svoga tijela, zatim, između sebe i svoga Gospodara i, na koncu, između sebe i drugih božijih stvorenja (ljudi, životinja, bilja i minerala).
U tom kontekstu, treba posmatrati Kurban-bajram, bajram žrtve i bajram milosrđa, kao šansu da svaki musliman pojedinačno svojim klanjem kurbana obnovi svoj odnos prema Bogu dragom, ali i prema Njegovim stvorenjima; da dosadašnji odnos preispita i da otkloni ono što ga je dovelo do udaljavnja od njegove misije na zemlji. Riječ „kurban“ je izvedena od Kur'anske sintagme „tekarruben ilellahi teala“, što znači „približiti se Uzvišenom Bogu“. Klanje kurbana ili bolje reći prinošenje žrtve u ime Boga, simbolizira vjerničku spremnost odricanja, tj. žrtve za istine vjere, odricanje svega s čim raspolaže, a kako bi se što više približio Bogu dragom, pri tom je svjestan činjenice da što je čovjek bliži Bogu dragom, bliži je i Njegovim stvorenjima, posebice ljudima dobre volje. A što smo bliži jedni drugima, šanse za mir su puno veće, ako Bog da.

Dijeljenje bajramske radosti s drugima

NR: Možete li nam reći u čemu se ogleda važnost i posebnost Kurban- bajrama? Recite nam nešto više i o uplatama kurbana u BiH.
GRAČIĆ: Kurban je propisan ili, bolje rečeno, zanovljena dužnost druge godine po hidžri, kada su propisana i dva bajrama, zekat, sadekat-l-fitr i to u suri „El Kewser-mnogo dobro“, gdje Uzvišeni veli „Zato klanjaj i kurban kolji“. Poslanik Muhammed a.s. nas bodri i motiviše da koljemo kurban kada kaže: „O ljudi koljite kurbane (prinosite žrtvu) i računajte na nagradu za njenu krv. Zaista kurbanska krv, iako pada na zemlju, na čuvanju je kod Moćnog i Uzvišenog Allaha“. Klanje kurbana uglavnom se veže za Ibrahima a.s.i njegovog sina Ismaila a.s. kada Uzvišeni u snu podsjeća Ibrahima a.s. na zavjet koji je on dao dragom Bogu, da će prinijeti žrtvu Njemu, ukoliko mu podari sina, koji će mu u starosti biti od pomoći. To je jedna od najdramatičnijih scena koju je Allah objavio, jer se u njoj svaki otac i svaki roditelj, kao i svaki sin i kćerka mogu pronaći. Tek kada je Ibrahim a.s. pokazao svoju krajnju odlučnost da izvrši svoj zavjet i da žrtvuje svog sina –prvijenca, Allah dž.š. mu šalje da umjesto Ismaila u kurban zakolje ovna. Zato neizmjerna hvala Gospodaru svih svjetova što nam je u obavezu ostavio da u kurban koljemo hajvane, a ne insane. U našem narodu postoji izreka da „glava kurbana mijenja glavu insana“. To je, rekao bih, prvi benefit, od onih mnogobrojnih, onima koji kolju kurban.

Ostatak teksta pročitajte u printanom izdanju Naše riječi.

Copyright © 2002 - 2022 Zepce.ba portal