Matinski vis obiluje brojnim endemskim vrstama s Crvene liste

Deset kilometara od Žepča na 964 metra nadmorske visine nalazi se Matinski vis za koji će poznavaoci reći da je oaza biljnih i životinjski vrsta.

Inžinjer šumarstva iz Udruženja građana Fojničani Besim Gurda u razgovoru za Fenu je rekao da je naziv Matinski vis povezan sa nazivom sela Matina koje se nalazi u njegovom podnožju. Taj naziv je naveden i na starim kartama, dok je u nekim austrougarskim kartama upisano “Martinski” pa se nekome potkrade i taj naziv, te ističe da bi se trebalo držati naziva “Matinski”.

On naglašava da zbog svoje specifične geološke građe ovo područje ima i specifične biljne zajednice u kojima nalazimo mnoštvo endemskih biljaka.

– Uz još neka područja u BiH, Matinski vis je “hotspot” endemske flore. Kada pričamo konkretno o biljkama, tokom istraživanja je zabilježeno 45 vrsta koje se nalaze na Crvenoj listi FBiH, od čega je konstatovano 19 endemičnih vrsta, a od njih su četiri stenoendemi (lokalni endemi) Bosne i Hercegovine. Kako ne bismo nabrajali sve, možemo spomenuti nekoliko najznačajnijih poput Bosanskog ljiljana (Lilium bosniacum), Halačije (Halacsya sendtneri), Bekove ljubice (Viola beckiana), Crvene lisičine (Echium russicum) i drugih. Osim specifičnog florističkog sastava, otkriven je i niz rijetkih i ugroženih vrsta faune, ali i značajne vrste gljiva od kojih su neke novootkrivene u BiH, a potencijalno nove i za nauku – podvukao je Gurda.

Govoreći o očuvanosti flore i faune Matinskog visa, Gurda smatra da se u prvi red može staviti specifičnost ovog područja.

– Zbog obilnosti vrsta, ali i zbog nepristupačnog terena koji se odlikuje uskim grebenima i strmim stranama dobar dio živog svijeta je ostao sačuvan. Takođe, šume Matinskog visa su izdvojene i kao šume visoke zaštite vrijednosti u određenim HCVF kategorijama te se ne provodi intenzivno gospodarenje šumama na ovom području. Očuvanosti je zasigurno doprinijelo i lokalno stanovništvo, ljubitelji prirode i planinari. Ali uprkos svemu, kako bi se u budućnosti sačuvalo sve što Matinski vis ima, jedino rješenje je institucionalna zaštita ovog područja i adekvatno upravljanje njime – podvukao je.

Besim Gurda navodi da je Matinski vis građen uglavnom od magmatskih, vodonepropusnih stijena i zbog toga je česta pojavnost vode na nižim dijelovima ovog područja. Oborine koje padnu slijevaju se niz strmine Matinskog visa i na kontaktima stijena izbijaju u vidu izvora, potoka….

– Zbog toga je ovo područje omeđeno sa nekoliko većih potoka/rječica, a tu nalazimo i desetak izvora pitke vode. Mještani kažu da ih je bilo i duplo više, ali su nakon intenzivnih sječa šume davnijih godina presušili. Još jedan razlog zašto štititi ovo što je ostalo – ističe u razgovoru za Fenu inžinjer šumarstva iz UG “Fojničani” Besim Gurda.

U okviru projekta “Zagovaranje novih zaštićenih područja i održivog upravljanja prirodom u Zeničko-dobojskom kantonu” na Matinskom visu se organizuje znanstveno-istraživački kamp “Matinski vis”.

Gurda podvlači da su održana tri naučno-istraživačka kampa. U ljeto 2021. godine organiziran je prvi naučno-istraživački kamp na Matinskom visu, a 2022. u proljeće i jesen su uslijedila još dva na istoj lokaciji. Kampovi su okupili više od 70 istraživača koji se bave istraživanjem i zaštitom prirode. Mahom su učešće uzeli studenti, članovi Udruženja studenata biologije u BiH te njihovi mentori, eksperti na određenim poljima prirodnih nauka. Tako je ekipa bila podijeljena u više sekcija: botanička, ornitološka, mikološka, herpetološka, hiropterološka i entomološka. Razlog istraživanja područja leži u specifičnom geološkom sastavu tla koje je stanište brojnih endemskih biljaka, ali i rijetkih životinjskih vrsta.

– Istraživanjima u različitim godišnjim dobima nastojali smo kompletirati sliku prirodnih vrijednosti ovog planinskog vrha, koji je dio specifične ofiolitske tzv. “bosanske serpentinske” zone, s ciljem uspostave zaštićenog područja prirode Matinski vis. Istraživanja su u potpunosti opravdala sva očekivanja jer, primjera radi, samo prema nalazima botaničke sekcije ovdje raste 45 vrsta biljaka s Crvene liste FBiH. Već samo to je dovoljan razlog da ovo područje bude zaštićeno, ali možemo istaknuti i da su otkrivene rijetke i ugrožene vrste gljiva, zatim 13 vrsta šišmiša, što je bilo veliko iznenađenje s obzirom na to da se radi o najugroženijim sisarima u Evropi, te brojni insekti i vodozemci sa Natura 2000 liste. Time je ostvaren i osnovni cilj kampova, tj. istraživanje flore, faune i fungija te monitoring svih vrsta koje obitavaju na određenim područjima, s fokusom na rijetke i ugrožene vrste – podvukao je Besim Gurda.

On ističe da su napori uloženi u istraživanje ovog područja rezultirali izvrsnim rezultatima sadržanim u Stručnom obrazloženju za zaštitu Matinskog visa.

– To je ujedno i glavni pokazatelj vrijednosti ovog područja te izvrstan alat kojim se služimo u procesu zagovaranja zaštite ovog područja. Dakle, u narednom periodu nam svakako slijedi nastavak mukotrpnog zagovaračkog procesa s vlastima ali i ljudima u lokalnoj zajednici, koji nažalost još uvijek nisu svjesni značaja jednog ovakvog područja. Stoga bismo upravo tome trebali posvetiti pažnju, animirati ljude da shvate značaj zaštite prirode i zaštićenih područja, da shvate da im to donosi i brojne koristi te da se i sami počnu boriti za zaštitu – podvukao je.

Govoreći o razvoju turizma na području Matinskog visa, Besim Gurda navodi da je turizam “nuspojava” zaštićenih područja, odnosno razvoj koji se prirodno nameće.

– Matinski vis je već sada izvrsno i posjećeno izletište, ishodište mnogih planinara, biciklista i slično, ali uz razvoj turističke ponude sigurno bi mogao biti prekretnica za lokalno stanovništvo. Naravno, razvoj turizma nikako ne treba potencirati bez adekvatne zaštite, jer bi nekontrolisana navala turista značila i devastaciju područja. Stoga, pod broj jedan zaštita, a zatim uporedo sa zaštitom razvijati održivi turizam i sve druge djelatnosti kroz koje zaštićena područja generiraju ekonomske, zdravstvene i obrazovne benefite za lokalnu zajednicu – podvukao je u razgovoru za Fenu inžinjer šumarstva iz UG “Fojničani” Besim Gurda.

Na izletištu Matinski vis žepački planinari su sagradili planinarski dom, a zahvaljujući projektu Planinarskog društva “Vis”, na ovom području sagrađen je edukativno-rekreativni kompleks koji sadrži adrenalinski park, biciklističke i edukativne staze, vidikovac, igrališta za djecu i druge sadržaje koji su obogatili turističku ponudu.

Na Matinskom visu nalazi se i kapela sv. Bernarda nebeskog zaštitnika gorskih spasilaca, planinara i svih onih koji se zateknu u prirodi.

Fena