Korizma je period u trajanju 40 dana u kojem se kršćani pripremaju za Uskrs. U 2024. godini korizma traje od srijede 14.2. do četvrtka 28.3.
Korizma je razdoblje pred Uskrs posvećeno molitvi, postu i svemu onome čim se pripremamo za Uskrs i njegovu proslavu. Za vrijeme korizme od katolika se traži da se mole i posvete Gospodinu, te da naprave određenu žrtvu, najčešće kroz post ili odricanje.
Korizma tehnički gledano traje 38 dana, ne uključujući nedjelje. Korizma traje od Pepelnice do Velikog četvrtka, odnosno svete mise na Veliki četvrtak. Korizma 2024. traje od 14.02. kada je Pepelnica do iza Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak 28.03.2024.
Korizma je razdoblje posta, dobročinstva, molitve, odricanja i duhovnog čišćenja. Između Pepelnice i Uskrsa, 40 je pokorničkih dana. Korizma plus dva velika dana. Zbog 40 pokorničkih dana od Pepelnice do Uskrsa, uobičajeno u narodu se kaže kako korizma traje 40 dana. Tako je Korizma podsjetnik na 40 dana posta i boravka u pustinji koje je imao Isus pred javno djelovanje, kao i 40 godina lutanja u pustinji Izraelskog naroda.
Korizma – od Pepelnice do iza Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak, ne uključujući nedjelje (38 dana).
Korizmeno vrijeme – od Pepelnice do iza Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak. Uključuje i nedjelje (44 dana).
Pokornički dani – od Pepelnice do Uskrsa, ne uključujući nedjelje, ali uključuje Veliki petak i Veliku subotu (40 dana).
Katolici zapravo ne „slave” korizmu nego je obilježavaju, jer to razdoblje nije razdoblje veselog iščekivanja, slavlja, nego razdoblje žrtve, posta i duhovne pripreme za Uskrs kroz post i odricanje. Kroz korizmu se također katolike ohrabruje da redovitije idu na misu i prisustvuju liturgiji.
Svaka korizma počinje Pepelnicom. Na taj dan katolici razmišljaju kako „su od pepela postali i kako će se u pepeo pretvoriti”, shvaćajući prolaznost života. Ovaj dan je važan u liturgijskog godini jer na neki način obilježava početak i podsjeća katolike na prolaznost svega ovozemaljskog, te kako se trebaju usredotočiti na ono duhovno. Kroz korizmu fokus je na Isusu koji „dao sebe za ljude” napravivši tako veliku žrtvu, koja završava Pasijom. Pepelnica kao prvi dan korizme je ujedno i prvi dan posta, te se smatra obveznim postom i nemrsom za sve katolike dobi 18 do 60 godina. Na taj dan obvezan je post i nemrs, što znači ograničiti unos hrane na jedan veliki i dva manja obroka dnevno (post) i jesti za te obroke nemasnu hranu (nemrs). Nemasna hrana se odnosi samo na konkretno meso i mesne proizvode, dok su riba i morski plodovi dozvoljeni, kao i hrana životinjskog porijekla poput mlijeka i mliječnih proizvoda, maslaca, želatine i jaja. Mnogi katolici se odlučuju na “strožu” verziju nemrsa, gdje jedu samo vegansku hranu i ribu, jer smatraju da je izvorni nemrs samo hrana biljnog porijekla.
Nemrs je obvezan i za katolike starije od 14 godina. Sve petke u korizmi trebalo bi provoditi nemrs, odnosno trebalo bi se suzdržavati od jedenja mesa.
Post i nemrs na Pepelnicu, te nemrs na ostale petke u Korizmi su standard, međutim mnogi ljudi idu iznad tog standarda, jer smatraju kako post u njima budi Božju prisutnost i na taj se način približavaju Bogu.
Mnogi ljudi se kroz korizmu odriču i više toga nego što nalaže Crkva, na neki način čineći neku ekstra žrtvu. Nedjelje nisu uključene u korizmu i nedjelja se ostavlja na opciju svakom pojedinom čovjeku hoće li nastaviti post i odricanje kroz njih ili će svaki tjedan nedjeljom napraviti pauzu. Svaka osoba najbolje poznaje svoj karakter te ako bi prekidanje uzrokovalo još teže odricanje od onoga čega smo se odrekli u korizmi, tada je bolje uključiti i nedjelje u plan, međutim, ukoliko ste osoba čvrstog karaktera, svake nedjelje možete napraviti pauzu u svojoj žrtvi, osim ako je ta žrtva škodljivo ponašanje kojeg se svakako želite odreći za daljnji život.
